Eskluzivno: Šest načina kako znanstvenici mijenjaju planet

Život na planetu Zemlji prolazi povijesno zahtjevno doba, velikim dijelom zahvaljujući djelima naše vrste. Neki znanstvenici predlažu da se zbog ogromnog utjecaja koji su ljudi imali na ekosustave planeta, posebno u posljednjih nekoliko stoljeća, ovo razdoblje nazove antropocen.

6,216

Antropogene klimatske promjene ostavljaju pustoš diljem planeta, od otapanja morskog leda na Arktiku do porasta razine mora u Atlantskom oceanu. Zagađenje plastikom koje prijeti gušenjem morskog života te rašumljivanje koje uništava neophodna staništa doprinose onome što znanstvenici nazivaju šesto masovno izumiranje. Koliko god je čovječanstvo na svoju štetu i štetu drugih vrsta izmijenilo ovaj planet, neki ljudi sada na velike i male načine pokušavaju mijenjati planet, a sve za naše dobro.

1. Ponovno zamrzavanje Arktika

Dok narodi diljem svijeta teže nultoj emisiji ugljika, unatoč tome jasno je da će planet nastaviti trpjeti značajne posljedice klimatskih promjena, čak i u najboljem slučaju. S obzirom na to da je globalna zajednica daleko od najboljih mogućih uvjeta, neki znanstvenici započeli su raditi na radikalnim postupcima koji bi, ako budu uspješni, mogli vratiti Zemljine ekosustave u stanje prije klimatskih promjena. Arktik je područje koje je možda i najviše povezano s temeljnim ekološkim preobrazbama uzrokovanim klimatskim promjenama.

Kako bi zaštitili ovo područje koje se brzo zagrijava, skupina od 14 znanstvenika na čelu s fizičarom Stevenom Deschom sa Sveučilišta u Arizoni smislila je plan čiji je cilj ponovno zamrzavanje Arktika pomoću 10 milijuna crpki s pogonom na vjetar. Sustav bi tijekom zime crpio vodu na morski led, zamrzavao nove slojeve i ojačavao morski led. Nešto moramo poduzeti jer se predviđa da bi do ljeta 2030. Arktik mogao ostati bez morskog leda. “Trenutno se čini kako nam je jedina strategija govoriti ljudima da prestanu sagorijevati fosilna goriva“, za Observer je izjavio Dash. “Ideja je dobra, ali bit će potrebno mnogo više od toga da spriječimo nestajanje morskog leda na Arktiku“.

2. Bušenje supervulkana Yellowstone

Dok vulkan Kilauea uništava zgrade i primorava na velike evakuacije na Havajima, još se jednom podsjećamo kakve opasnosti mogu predstavljati često neočekivane vulkanske erupcije. Kad bi supervulkan u Nacionalnom parku Yellowstone eruptirao, mogao bi izazvati kolaps globalnih poljoprivrednih i ekonomskih sustava i uzrokovati smrt milijuna ljudi. Iako znanstvenici ne mogu predvidjeti kad bi se takva erupcija mogla dogoditi, već su pripremili plan koji će spriječiti takav scenarij.

Istraživači u NASA-i predložili su bušenje komore s magmom i dodavanje vode u svrhu rashlađivanja, što bi spriječilo erupciju. Međutim, istraživači predlažu bušenje komore odozdo kako bi se izbjegao lom okolnog kamenja što bi pak erupciju uzrokovalo. Višak topline prikupljen tim bušenjem mogao bi se pretvoriti u geotermalnu energiju. NASA procjenjuje da bi takav projekt koštao 3,5 milijardi dolara, za koje agencija tek mora osigurati sredstva.

3. “Kišobran u spreju” za zaštitu koraljnih grebena

Koraljni grebeni diljem svijeta pod ozbiljnim su pritiskom. Smatra se da je četvrtina svih svjetskih grebena previše oštećena da ih spasimo. Klimatske promjene, pretjerani izlov ribe i zagađenje doprinose lošem zdravlju globalne populacije koralja. Čak i sunčeve ultraljubičaste zrake oštećuju koraljne grebene i pogoršavaju njihovo već ekstremno izbjeljivanje. Kako bi zaštitili najosjetljivija područja na koraljnim grebenima, znanstvenici su stvorili “kišobran u spreju“ – ekološki prihvatljivu tvar 500 puta tanju od ljudske kose koja može odbiti i raspršiti sunčevu svjetlost što pada na površinu oceana.

Važno je naglasiti da ovo nije rješenje primjenjivo na svih 348.000 km² Velikog koraljnog grebena“, za Sydney Morning Herald izjavila je Anna Marsden, glavna direktorica Zaklade Veliki koraljni greben. “Ne bi bilo praktično, ali moglo bi se na manjoj, lokalnoj razini upotrijebiti za zaštitu visokovrijednih ili visokorizičnih područja grebena“. Uskoro će eksperimenti s lipidnim kalcijevim karbonatom započeti i u prirodi.

4. Kemijski suncobran

Dok globalne temperature rastu, a klimatske promjene iz temelja mijenjaju ekosustave diljem svijeta, znanstvenici razmatraju mjere, prema nekima drastične, kojima bi zaustavili poniranje globalne klime u kaos. Geoinženjering je namjerna manipulacija Zemljine klime na visokoj razini u svrhu kompenziranja globalnog zatopljenja. Znanstvenici iz Bangladeša, Brazila, Kine, Etiopije, Indije, Jamajke i Tajlanda raspravi su se pridružili u novoj studiji objavljenoj u časopisu Nature. Tvrde da, ako se već upuštamo u geoinženjering, predvodnice moraju biti zemlje u razvoju.

Tehnika je kontroverzna, i to s pravom“, napisali su. “Još ne možemo znati kakve bi bile posljedice – mogle bi biti vrlo korisne, ali i vrlo štetne. Zemlje u razvoju mogu najviše dobiti ili izgubiti. Smatramo da u pitanjima klime moraju nastaviti voditi glavnu riječ i igrati središnju ulogu u istraživanju i raspravama na temu solarnog geoinženjeringa“. Konkretno, te znanstvenike zanima kako kontrolirano prskanje molekula vode utječe na reflektivnost oblaka. Ako se reflektivnost oblaka poveća, mogli bi odbijati više sunčevih zraka i tako hladiti planet. Iako su istraživači sa Sveučilišta Harvard proveli eksperimente malih razmjera, geoinženjering zasad ostaje u ne tako dalekoj budućnosti.

5. Upotreba spektra boja za rashlađivanje

Planet se ne mora mijenjati u velikim razmjerima. Ponekad mala, lokalna djela mogu utjecati na velike, globalne promjene. Službenici za javne radove i radnici u Los Angelesu u ovom su slučaju smislili kako iskoristiti svojstva svjetlosnog spektra te ulice obojili bijelo kako bi smanjili apsorpciju topline. Bijele ulice i krovovi pristupačna su i jednostavna mjera za smanjenje učinka gradskog toplinskog otoka te štede energiju koja se inače troši na rashlađivanje. Kako bi postigao ovaj učinak, Los Angeles ulice pokriva CoolSealom, svijetlom bojom koja je već donijela pozitivne rezultate.

Ustanovili smo da je područje obojeno CoolSealom u prosjeku 10 stupnjeva hladnije nego crni asfalt na istom parkiralištu“, rekao je Greg Spotts, pomoćni direktor Ureda za održavanje ulica u dolini San Fernando, jednom od najvrućih mjesta u širem području Los Angelesu. Los Angeles je trenutno jedino mjesto u SAD-u gdje ljudi tijekom zime umiru od vrućine, što je prijetnja za javno zdravlje koja će se, kako se očekuje, pogoršati u narednim desetljećima dok klimatske promjene dobivaju na snazi. Ako je dovoljan broj ulica obojen bijelo, u Grad Anđela moglo bi stići olakšanje od vrućine.

6. Stroj za kišu

Bez obzira na to koliko je ulica obojeno bijelo, ako nema vode, neće biti ni grada. Voda zadržana u zraku, čak i ako kiša tvrdoglavo odbija pasti, predstavlja neiskorišteni resurs kojim možemo ugasiti žeđ zajednica diljem planeta. Kineska korporacija za zrakoplovnu znanost i tehnologiju (CASC) trenutno testira uređaje na platou Tibeta koji bi količinu padalina u regiji mogli povećati i za 10 milijardi m³ godišnje.

CASC planira izgradnju desetaka tisuća komora na površini od 1,600.000 km² koje će sagorijevati gorivo i stvarati srebrni jodid. Srebrni jodid zatim će poslužiti kao kristalni agens za sijanje oblaka. Komore će biti smještene na strmim grebenima okrenutima prema jugu, a koji će olakšati raspršivanje srebrnog jodida u oblake da bi se stvorile padaline. Za vrijeme projekta 30 meteoroloških satelita prikupljat će aktualne podatke, dok će komore surađivati s dronovima, zrakoplovima i topništvom kako bi se povećala učinkovitost strojeva za kišu. Iako ideja “sijanja oblaka” nije nova, Kina je prva zemlja koja provodi takav projekt velikih razmjera.

Leave A Reply

Your email address will not be published.