Genetičari u Rusiji otkrili najstariji bacil kuge na svijetu

Znanstvenici su uspjeli rekonstruirati genom najstarijeg bacila kuge čiji su tragovi pronađeni na kostima ljudi koji su živjeli u okolici ruskog grada Samare u brončano doba, prije oko 3800 godina.

305

Johannes Krause iz Instituta za proučavanje povijesti čovječanstva u Jeni, u Njemačkoj, rekao je da se otkriveni bacil kuge “po strukturi DNK znatno razlikuje od ranijih verzija ovih mikroorganizama i da je u potpunosti prilagođen buhama za prenošenje”. Krause već nekoliko godina zajedno s kolegama izučava jednu od najpogubnijih epidemija u povijesti, takozvanu “crnu smrt”, koja je u 14. stoljeću pokosila živote 50 milijuna ljudi u Europi i koju je izazvao bacil kuge Yersinia pestis.

Tim njemačkog znanstvenika rekonstruirao je 2011. godine genom tog bacila, i potom pronašao mutacije koje su bezopasnu bakteriju iz tla, pseudotuberkulozni bacil, učinile jednom od glavnih smrtonosnih bolesti u 14. stoljeću. Proučavajući kosti žrtava epidemije kuge u Marseilleu u 18. stoljeću Krauseov tim stručnjaka otkrio je da je epidemija izazvana istim bakterijskim sojem Yersinia pestis koji je bio i uzročnik “crne smrti”. Saznanje je za istraživače bilo iznenađujuće, jer su smatrali da je ta vrsta mikroorganizma nestala, ustupivši mjesto manje zaraznim i smrtonosnim sojevima bacila kuge.

Znanstvenici su tada započeli istraživanje tragova kuge u raznim dijelovima Europe i Azije. U Stavropolju su uspjeli otkriti dokaze da je kuga postojala na Starom kontinentu još u kameno doba, samo što u to vrijeme bacil kuge nisu širile buhe, što je sprječavalo epidemiju. U jednom je grobnom humku u okolici Samare Krauseov tim pronašao vrlo dobro sačuvane ostatke dvoje ljudi. Kako su znanstvenici utvrdili, jedan od skeleta pripadao je muškarcu vjerojatno protoslavenskog ili jednostavno indoeuropskog porijekla, i imao je mnoštvo fragmenata DNK drevne Yersinia pestis.

Kosti druge osobe, čiji spol i etničku pripadnost nije bilo moguće utvrditi, također su bile prekrivene tragovima bacila kuge, što govori o tome da su umrli od zaraze zajedno i da su pokopani u isto vrijeme.

Istraživači su rekonstruirali mikroorganizam i objasnili da bacil kuge iz Samare nije imao nikakve sličnosti s bakterijom čije su ostatke pronašli u Stavropolju. Naime, u njezinoj DNK nalazio se gen ymt, neophodan za život u trbuhu buhe. To, pored toga da je jedna te ista bakterija usmrtila dvoje ljudi, svjedoči i o njezinom prenošenju s čovjeka na čovjeka na isti način kao što se širila i “crna smrt”, Justinijanova kuga i druge velike epidemije u prošlosti. Osim toga, kako je pokazala usporedba njihovih genoma, samarski bacil kuge može se smatrati “pretkom” svih tih epidemija i potvrdom Krauseove teorije da je ubrzano naseljavanje Starog kontinenta indoeuropskim narodima moglo biti izazvano epidemijom kuge, koja je uništila ili oslabila plemena lovaca-sakupljača koja su naseljavala Europu i Aziju prije oko 35 do 40 tisuća godina.

Leave A Reply

Your email address will not be published.