Kako se norveška kompanija za čistu energiju bori protiv onečišćenja mora plastičnim otpadom

Plastika u odnosu na druge materijale ima velike prednosti. Lagana je, izdržljiva i savitljiva. Zato je volimo i naveliko proizvodimo – godišnje 340 milijuna tona, kako tvrdi Kjetil Bøhn, izvršni direktor kompanije Quantafuel iz Osla koja od plastičnog i drugog otpada proizvodi čistija goriva.

32,274

No plastika ubija našu zemlju i naše vode, kao što je u Plavom planetu II lani jasno ilustrirao David Attenborough koji je upozorio da se oceani pretvaraju u ‘otrovnu juhu’.

Prema udruzi PlasticsEurope, omjer plastičnog otpada i života u oceanima je 1:5, ali do 2050. bit će 1:1.

Vijesti su samo loše“, kaže Bøhn. “Ljudima je dojadilo gledati kako ugibaju kitovi i ribe, a tuljani pate. Ipak, možemo nešto poduzeti.

Apsurdno je kako smo se do sada odnosili prema plastičnom otpadu“, dodaje Bøhn. “Dobar dio svog smeća slali smo u Kinu, ali Kina je rekla dosta, čime su nastali veliki izazovi. Oko 70 % europske plastike završi u spalionicama i smetlištima, i to u Europi čija je stopa reciklaže najviša na svijetu.

Možda ste pročitali da 90 % svjetskog plastičnog otpada koji završi u oceanu dolazi iz deset azijskih rijeka, od kojih su mnoge kineske, ali kad biste se našli na ušću neke od tih rijeka i promatrali plastiku, vidjeli biste Tescove vrećice iz Velike Britanije ili norvešku plastiku, a za koje tvrdimo da su reciklirani.

Samo u Norveškoj, malenog broja stanovnika od 5,25 milijuna, godišnje u Njemačku smeće odvozi oko 60.000 kamiona. Dio smeća odlazi brodovima koji su još škodljiviji za okoliš budući da plove na teški dizel. Pola reciklirane plastike djelomično otkupi Njemačka ili ostatak Europe ili se iznova koristi, primjerice, za vrtne posude. Nereciklirana polovica se ili spali ili šalje u Kinu.

Svjetske vlade počinju ograničavati uporabu plastike, a naročito onu za jednokratnu uporabu kao što su plastične čaše za kavu za van. Četrdeset velikih britanskih kompanija obećalo je da će eliminirati plastiku za jednokratnu uporabu kao što je ona iz prehrambene maloprodaje. No time nije riješen problem postojeće plastike.

Problem s plastikom je u time što ju je teško prenamijeniti nakon što se pomiješa, zaprlja ili na nju što otisnete. Nemoguće je iznova koristiti ni PET-boce. Dodatni je problem što se plastike teško rješavamo. Prema Bøhnu, godišnje je proizvodimo 340 milijuna tona, a bit će još i gore: do 2050. dnevno ćemo proizvoditi 1124 milijuna tona.

Međutim, Quantafuel ima rješenje. Nemojte ovo pokušavati kod kuće, ali ako u loncu skuhate plastiku, vidjet ćete kako se raspada i pretvara u naftu. Plastika je u suštini ugljikovodik. Bøhn, osnivač i bivši izvršni direktor Agrinosa AS, kompanije za poljoprivrednu biologiju koja djeluje u deset zemalja, prikupio je 250 milijuna norveških kruna za financiranje širenja Quantafuela. Kompanija na burzu u Oslu planira izaći do sredine 2019. godine. Quantafuel vlastitim katalitičkim sustavom provodi različite kemijske procese kojima se materijali s ugljikom niske vrijednost – većinom, ali ne isključivo plastični – pretvaraju u sintetička goriva visoke kvalitete.

Quantafuel će ove jeseni u Skiveu u sjevernoj Danskoj otvoriti prvu europsku tvornicu. Od otpada koji sadrži ugljik, a to je uglavnom plastika, stvarat će čisto gorivo s niskim udjelom ugljika. U probnoj tvornici u meksičkoj Sonori s lokalnim partnerom već ima patentiranu tehnologiju. Tvornica od 1000 kilograma plastičnog otpada proizvede 800 litara sintetičkog dizela. Sintetički dizel emisije stakleničkih plinova smanjuje za 66 %.

Danska tvornica u početku će godišnje proizvoditi 14.000 tona čistog goriva, a potom će proizvodnju pojačati na 90 tona goriva iz 120 tona plastike. U izgradnji je i norveška tvornica u blizini Osla. U Quantafuelu očekuju da će se širiti u Europi pa u SAD-u. Kompaniji je pristupilo više europskih proizvođača energije jer je Europska Unija odredila da na obnovljive izvore do 2020. treba otpadati 20 % ukupne europske potrošnje energije.

Zagovornici brzorastućeg sektora pretvorbe plastike u gorivo, za koji se predviđa da će do 2024. vrijediti 1,9 milijardi dolara, kažu kako će tehnologija pomoći da plastično smeće ne završava u našim oceanima i smetlištima. Unatoč nekim protivnicima projekata za pretvorbu lokalne plastike u gorivo, o čemu je izvijestio Guardian, jasno je da je svijetu potrebno gorivo i da će tako biti i u doglednoj budućnosti te da je zbog toga itekako logično energiju stvarati iz ugljikovodika. Quantafuelova proizvodnja emisije ugljika iz proizvedene energije smanjuje za 80 % te je za okoliš štetna znatno manje od vađenja nafte i plina.

Quantafuel nije jedina kompanija koja od plastike radi čistije gorivo, ali Bøhn tvrdi da im njihovi patentirani katalitički sustavi daju jasnu prednost pred konkurencijom i da na tržištu u idućih 25 godina ima i više nego dovoljno prostora. Planira se iz Skandinavije proširiti u SAD, a onda u ostatak svijeta. Quantafuel je uspostavio i strateško partnerstvo s Vitolom, najvećim svjetskim nezavisnim trgovcem energijom, koji će ekskluzivno na tržištu nuditi gorivo s niskim udjelom ugljika proizvedeno u Quantafuelovim tvornicama za reciklažu.

Norveška raspolaže brojnim stručnjacima za proizvodnju nafte, a dobar dio otpada na Quantafuelov tim od 17 članova i odbor. U zemlji koja je jedna od najvećih svjetskih proizvođačica nafte te treća plina, a sada kani krenuti dalje od nafte, za čistijim gorivom vlada sve veća potražnja.

Leave A Reply

Your email address will not be published.