Svijetu treba nova strategija za kineske ambicije u zelenoj proizvodnji

SAD i Kina su u takozvanom trgovinskom ratu u čijoj je žiži "Made in China" (Proizvedeno u Kini 2025, MIC 2025), službeni inovacijski plan Beijinga. Cilj mu je ojačati položaj Srednjeg Kraljevstva kao globalnog predvodnika u proizvodnji i pretvoriti ga u najzeleniju svjetsku ekonomiju.

22,219

Kanadski ulagači u čiste tehnologije boje se da bi trgovinski sukob mogao usporiti globalni napredak prema čistijoj i inteligentnijoj proizvodnji. Međutim, tvrde kako bi mogao predstavljati i veliku priliku za zemlje spremne na natjecanje putem inovacija, a ne protekcionizma.

Moramo iznova proučiti MIC 2025 kako bismo razumjeli kineske probleme, što znače za druge zemlje i kako utječu na globalni prijelaz na čistu energiju.

Mnogi su promatrači ne tako davno mislili da će se napredak industrijske tehnologije ostvariti na Zapadu i potom primijeniti na azijska tržišta. U današnjoj stvarnosti iz Azije dolazi sve više industrijske tehnologije.

Prema izvještaju kuće Stansberry Churchouse Research, Kina u svjetskoj industrijskoj proizvodnji robota ima udio od 31 % te do 2020. cilja na 50 %. Ta zemlja predstavlja 20 % svjetske potrošnje na istraživanje i razvoj, a ispred nje je s 26 % samo SAD.

Kineske tvrtke danas kupuju predvodničke kompanije za robotiku poput njemačke Kuke te preuzimaju njihova postignuća. U Kini trenutno djeluje oko 7000 tvrtka za robotiku.

Uvodni dio MIC-a 2025 kaže da je “uspostavljanje međunarodno konkurentne proizvodnje jedini način da Kina ojača, osigura državnu sigurnost i postane svjetska sila“. Zašto Kina smatra kako još nije “međunarodno konkurentna“?

Iako je duže od desetljeća jedna od najvećih svjetskih proizvođačica, Kina je oprezna jer je na tržištima dominirala zbog niske cijene rada. The Wall Street Journal izvještava da su kineske satnice u obalnim gradovima sa 60 centi 2002. godine skočile na 14,60 dolara.

Nadalje, kineska politika jednog djeteta dovela je do nestašice jeftine radne snage. Mladi, obrazovani Kinezi ne žele se baviti strahovito teškim industrijskim radom koji je njihove roditelje izbavio iz siromaštva.

Zbog svega toga Kini prijete zemlje jeftinih nadnica i zemlje napredne industrijske robotike. Kako piše u MIC-u 2025, “proizvodnja u Kini suočena je s ozbiljnim izazovima ‘dvostrukog pritiska’ razvijenih i zemalja u razvoju“. Kina se od pritiska kani spasiti tako što će proizvodnu dominaciju održati putem izvrsnosti u umjetnoj inteligenciji (AI), robotici, automatizaciji i održivoj tehnologiji.

Jedan od temelja MIC-a 2025 je “visokoučinkoviti sustav zelene proizvodnje“. Ambiciozan je, ali uz inteligentnu proizvodnju i nužan jer kineska kriza zagađenja zraka godišnje ubija milijune. Kina u svijetu ispušta daleko najviše ugljika, 9.040 milijuna metričkih tona godišnje naspram američkih 4.997, što predstavlja 28 % svjetskog sagorijevanja goriva.

A opet, Kina u svijetu ima i daleko najveći kapacitet za obnovljivu energiju, 289 gigavata postavljenih vjetrenih i solarnih kapaciteta naspram američkih 121 gigavat. Međutim, kako izvještava Maxx Chatsko iz savjetničke kuće Motley Fool, kineski obnovljivi sustavi su neučinkoviti. Iako joj je postavljeni kapacitet za 139 % veći od američkog, Kina je 2017. proizvela samo 38 % više struje. Razliku bi mogli objasniti kvaliteta kineske opreme, odabir lokacija i prijenosne udaljenosti.

Zar ne bismo stoga ustrajanje MIC-a 2025 da se do 2020. otvori “…tisuću zelenih pokaznih tvornica i stotinu pokaznih zelenih industrijskih parkova” uzeti sa zrnom soli? Ti parkovi trebali bi “…ostvariti gotovo nulte emisije”, što se s obzirom na neučinkovitost kineske čiste tehnologije čini malo vjerojatnim. Međutim, to bi se brzo moglo promijeniti kad Kina prevlada dječje bolesti te joj se brzo poboljša kvaliteta proizvodnje.

Ipak, Kina zelenu proizvodnju bez vanjske pomoći neće moći unaprijediti čak ni bude li tako. Stoga bi MIC 2025 mogao prije biti prilika za strane inovatore nego prijetnja.

Pregledajmo ono što nam je u MIC-u 2025 poznato, a tiče se energije:

  • Kina želi postati najbolja i najčistija svjetska proizvođačica.
  • Kina je uvjerljiva predvodnica u području robotike, ali muči se s čistim tehnologijama.
  • Međutim, Kini bi za ostvarenje ciljeva održivosti iz MIC-a 2025 mogla zatrebati dodatna vanjska tehnologija.
  • SAD je odgovorio tako što je trgovinskim partnerima nametnuo tarife te putem ograničenja viza počeo tjerati kineske studente, čime ih je praktički primorao da talente primijene kod kuće i ondje osmisle dobitnu formulu.

Druge zemlje ne bi trebale oponašati američki odgovor. Naprotiv, napredne ekonomije trebale bi stremiti vodstvu u čistim tehnologijama i trgovati s Kinom, a ne mirno gledati kako Kina budućnost osvaja proizvodima koji su od današnjih jeftiniji, čistiji i bolji. Vrijeme je da se počne više ulagati u industrijske inovacije, a manje u korisničke aplikacije namijenjene privlačenju pozornosti. Bitka za globalnu dominaciju u vodećim tehnologijama koje će u budućnosti biti od životne važnosti u punom je zamahu, a oni koji je budu vodili sami, gotovo će sigurno izvući deblji kraj.

Stoga ću zaključiti riječima predsjednika Ronalda Reagana čiji mudar savjet od prije gotovo 50 godina može pomoći svakom svjetskom vođi koji nije siguran kako se postaviti prema trgovinskom ratu: “Naši trgovinski partneri u miru nisu naši neprijatelji. Moramo se čuvati demagoga voljnih proglasiti trgovinski rat protiv naših prijatelja, oslabjeti našu ekonomiju, našu nacionalnu sigurnost i cijeli slobodni svijet, a pritom cinično mašući američkom zastavom.

Leave A Reply

Your email address will not be published.