Znate li da je zabilježen novi rekord globalnih emisija ugljika?

Promatračnica Mauna Loa je u travnju ove godine zabilježila atmosfersku koncentraciju ugljikovog dioksida veću od 410 dijelova na milijun (ppm). To je najveći mjesečni prosjek u zabilježenoj povijesti, a prema očitanjima iz ledenih jezgara najviša vrijednost u posljednjih 800.000 godina.

25,501

Bit ću jasan. Prihvaćam znanstveni konsenzus o utjecaju povećanja koncentracije atmosferskog ugljikovog dioksida. Poznato je da je staklenički plin, a poznat je i mehanizam kojim staklenički plinovi povećavaju temperaturu Zemlje. Iako modeli nisu posve sigurni – a te nesigurnosti se često koristi kako bi se osporila osnovna znanost – neprestano gomilanje stakleničkih plinova povisit će temperaturu Zemlje.

Među nepoznanicama o učinku stakleničkih plinova na klimu je utjecaj povratnih petlji koji može biti i pozitivan i negativan. Ocean može apsorbirati određenu količinu ugljikovog dioksida. To je negativna povratna petlja. To znači da bi porast temperature, gledano samo prema ispuštenom ugljikovom dioksidu, mogao biti manji od očekivanog.

No sve toplija zemlja može osloboditi metan iz permafrosta. Metan je snažan staklenički plin koji stvara pozitivnu povratnu petlju. Utjecaj tih povratnih petlji može biti jedan od razloga nepreciznosti klimatskih modela.

Ovaj porast se nezadrživo nastavlja i zato bi trebao zabrinuti i one koji ne prihvaćaju znanost iza klimatskih promjena. U kojem bi trenutku trebao postati razlog za brigu? Pri 500 ppm? Tisuću? Obratite li pozornost na krivulju postojanog rasta, shvatit ćete da bi se trebao zabrinuti svatko na planetu jer se porast s vremenom polako ubrzava.

Najneugodnije je što se promjena trenda ne očekuje u skorašnjoj budućnosti. Danas ispuštenom ugljikovom dioksidu treba vremena da se nakupi u atmosferi, a tada će u njoj ostati na tisuće godina.

U svakom slučaju, nema naznaka da se naše emisije usporavaju.

Statistički pregled svjetske energije za 2018. godinu koji je BP objavio ovog mjeseca pokazao je da su 2017. zabilježeni rekordni iznosi emisija ugljikovog dioksida, 426 milijuna metričkih tona više nego 2016. godine. To je porast od 1,6 % u odnosu na prethodnu godinu te za 1,3 % više od desetogodišnjeg prosjeka rasta.

Otkad je na snagu stupio Protokol iz Kyota, međunarodni sporazum koji države obvezuje na smanjenje emisija stakleničkih plinova, svjetske emisije ugljikovog dioksida porasle su za 19 %.

U proteklim desetljećima došlo je do promjene na popisu država odgovornih za porast koncentracija ugljikovog dioksida. Razvijene zemlje odustaju od ugljena te prelaze na zemni plin i obnovljive izvore. Zemlje u razvoju, čak i one koje su prigrlile obnovljivu energiju, ispuštaju najviše ugljikovog dioksida, a njihove emisije rastu najviše na svijetu.

Leave A Reply

Your email address will not be published.