Predsjednica sudjelovala na konferenciji “Energetska sigurnost u Hrvatskoj i šire”

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je na konferenciji "Energetska sigurnost u Hrvatskoj i šire" u organizaciji Centra za obnovu kulture. U obraćanju je kazala kako Hrvatska može postati snažnim energetskim čvorištem cijele Europe, ali i da su za to potrebna značajna ulaganja, istaknuvši pritom važnost krčkog LNG terminala i Jonsko-jadranskog plinovoda.

315

Predsjednica je kazala kako se energetska unija Europske unije uspostavlja kroz pet usko povezanih dimenzija usmjerenih na povećanje energetske sigurnosti, održivosti i konkurentnosti.

U vrhu prioriteta nalazi se dimenzija energetske sigurnosti, solidarnosti i povjerenja, a naglasak je stavljen na diverzifikaciji izvora, opskrbljivača te opskrbnih pravaca, posebice uspostavi južnog plinskog koridora i čvorišta LNG-a diljem EU. U tom kontekstu Hrvatska, zbog svog geopoložaja, može igrati važnu ulogu. Hrvatska je u poziciji postati snažnim energetskim čvorištem cijele Europe“, navela je predsjednica Grabar-Kitarović.

Naglasila je kako se Europska unija suočava s izazovima u području energetike, što jasno podcrtava činjenica da je u 2014. godini, uoči predlaganja uspostave energetske unije, uvezeno 53 posto ukupnih potreba za energijom po cijeni od oko 400 milijardi eura, što Europsku uniju čini najvećim uvoznikom energije u svijetu. Pojedine članice istovremeno ovise o samo jednom vanjskom dobavljaču za svoj cjelokupni uvoz plina te su stoga izloženije poremećajima u opskrbi.

Sigurnost opskrbe energijom, istaknula je, temelj je hrvatske nacionalne strategije energetskog razvoja, koja će biti donesena do kraja ove godine. Predsjednica je izrazila uvjerenje kako će ta strategija respektirati ključne projekte poput LNG terminala, Jonsko-jadranskog plinovoda i infrastrukturnih poveznica sa susjednim državama, koje mogu znatno pridonijeti energetskoj sigurnosti Hrvatske, kao i srednje i jugoistočne Europe, odnosno Europske unije u cjelini.

Naglasila je kako ukupna potrošnja plina u Hrvatskoj iznosi oko 2,6 milijardi prostornih metara, pri čemu domaća proizvodnja doseže tek oko 60 posto, a ostalo se uvozi.

Domaća proizvodnja smanjuje se po prosječnoj godišnjoj stopi od 8 posto te je izgledno da će se nastaviti smanjivati i u budućnosti, što znači da ćemo sve više ovisiti o uvoznom plinu. U tom kontekstu krčki LNG terminal važan je čimbenik diverzifikacije opskrbe plinom i povećanja sigurnosti opskrbe tim energentom za Hrvatsku, ali i za srednju i jugoistočnu Europu“, kazala je Predsjednica.

Istaknula je i važnost Jonsko-jadranskog plinovoda, koji se temelji na ideji povezivanja postojećeg plinskog transportnog sustava Hrvatske preko Crne Gore i Albanije s transjadranskim plinovodom. Iz Hrvatske će tako biti moguće opskrbljivati jugoistočnu Europu plinom iz južnog koridora, a uz to LNG terminal na otoku Krku dobiva dodatnu važnost kao mogući izvor plina za Jonsko-jadranski plinovod.

Energetika je, poručila je, ključna za funkcioniranje domaće ekonomije te su pred Hrvatskom zahtjevi za značajnim ulaganjima koji će biti pokretači novih gospodarskih aktivnosti.

Pokretači tih aktivnosti sadržani su i u Inicijativi triju mora, koja je pokrenuta prije tri godine. Ta inicijativa svojim je ciljevima komplementarna s hrvatskim nacionalnim ciljevima i interesima kada je u pitanju sigurnost opskrbe energijom, ali i u drugim aspektima. I ta inicijativa počiva na postulatima energetske sigurnosti i neovisnosti, prometnog i digitalnog povezivanja te gospodarskog rasta i razvoja država tzv. Nove Europe“, naglasila je predsjednica Grabar-Kitarović.

Kazala je i da je prošlog mjeseca u Bukureštu na sastanku na vrhu Inicijative triju mora Hrvatska predstavila 11 energetskih, prometnih i digitalnih projekata ukupne vrijednosti 1,78 milijardi eura, od kojih su 7 iz područja prometnog povezivanja, 3 iz područja energetike te jedan iz područja digitalne komunikacije. “Ostvarenjem svih tih projekata Hrvatska će konačno kapitalizirati vrijednost svog geostrateškog položaja i postat će snažnim energetskim čvorištem cijele Europe”, zaključila je.

Na marginama konferencije Predsjednica Republike susrela se s ministrom energetike Republike Litve Žygimantasom Vaičiunasom.

Izvor

Leave A Reply

Your email address will not be published.