Vijeće ministara poljoprivrede i ribarstva u Luxembourgu raspravljalo o ribarstvu i budućnosti ZPP

Potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić sudjelovao je 15. listopada 2018. godine na Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstva koje se održalo u Luxembourgu.

213

Pored ključne razmjene mišljenja o reformi ZPP-a, za što je austrijsko predsjedništvo unaprijed pripremilo pitanja za raspravu, ministri su razgovarali i o podršci europskim kandidatima na izborima za direktorske pozicije u Organizaciji za prehranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda i Međunarodnoj organizaciji za vinogradarstvo i vino (OIV).

Povjerenik Phil Hogan informirao je delegacije o zaključcima sastanka skupine G-20 održanog u Buenos Airesu 27. i 28. srpnja 2018. a povjerenik Andriukaitis o aktualnostima u borbi protiv širenja afričke svinjske kuge.

Na zahtjev talijanske delegacije, Vijeće je razmotrilo informacije o trenutnom stanju na tržištu šećera. Ministar Tolušić tom je prilikom izrazio duboku zabrinutost zbog stanja u sektoru šećera, koji je posebno važan u Hrvatskoj kao godinama najuspješniji izvozni sektor.

Ukidanje proizvodnih kvota dovelo je do izrazitog pada cijena na tržištu, koje su sada već na razini ili ispod razine proizvodnih troškova. Iz navedenog razloga Hrvatska je bila protiv liberalizacije tržišta šećera u okviru trgovinskih sporazuma. Smatramo da su ispunjeni preduvjeti za pokretanje potpore za privatno skladištenje u sektoru šećera“, naglasio je ministar Tolušić.

U popodnevnim satima, Vijeće je u raspravi otvorenoj za javnost razmijenilo mišljenje o prijedlogu Uredbe o strateškim planovima Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), a na temelju izvješća Predsjedništva.

Naglasak na uspješnost i veću fleksibilnost za države članice Hrvatska je prihvatila kao načela koja se uvode u sve strukturne fondove EU. Većoj uspješnosti sigurno će doprinijeti povećana fleksibilnost za države članice i stoga podržavamo ovaj pristup, za koji ne smatramo da će dovesti do ugrožavanja ravnopravnosti sudionika u sektoru.

Potpuno ujednačene uvjete ionako nije moguće postići zbog velikih razlika u poljoprivrednim sektorima država članica EU, a koje proizlaze iz različitih klimatskih i zemljopisnih uvjeta, strukture poljoprivrednih gospodarstava, gospodarske razvijenosti i drugih okolnosti“, istakao je ministar Tolušić. Hrvatsko stajalište oko fleksibilnosti je da ona nije dosljedno provedena i da je potrebna veća fleksibilnost, primjerice kod odredbe o ograničenju potpore, kod sektorskih mjera, potpore za mlade poljoprivrednike, diferenciranih iznosa potpore za pašnjake i druge poljoprivredne površine, u određivanju prihvatljivih odnosno neprihvatljivih troškova u nekim investicijskim mjerama itd.

Nastavno na stavljanje velikog naglaska na povećanu ekološku i klimatsku ambiciju, koja mora biti realizirana kroz nacionalne strateške planove, smatramo da je predloženi budući doprinos ZPP-a ekološkim i klimatskim ciljevima EU previsok te da nije uzet u obzir dosadašnji doprinos ZPP-a zaštiti okoliša i brizi za prirodne resurse.

Uvođenje novih elemenata uvjetovanosti donosi dodatni teret za poljoprivrednike i administraciju te oni trebaju biti dobrovoljni za države članice. U cilju pojednostavljenja potrebno je predvidjeti izuzeća od pravila uvjetovanosti za male poljoprivrednike. Također, poljoprivrednici trebaju biti nagrađeni za povećani doprinos zaštiti okoliša putem dodatnih potpora za odgovarajuće mjere, pri čemu prednost dajemo mjerama iz drugog stupa“, rekao je ministar Tolušić.

U dijelu sastanka posvećenog temama iz područja ribarstva, raspravljalo se o godišnjim konzultacijama između EU i Norveške za 2019., o ribolovnim mogućnostima u Baltičkome more te o godišnjem sastanku Međunarodne komisije za očuvanje atlantskih tuna (ICCAT), koji će se u studenom održati u Dubrovniku. Ulov i uzgoj plavoperajne tune u Hrvatskoj predstavlja izuzetno važan segment ribarstva koji čini okosnicu na koju se naslanjaju brojni drugi elementi te u ovom dijelu Hrvatska ima izravan interes. Zbog ove činjenice izuzetno nam je važan konačni sadržaj nove Preporuke koji bi i formalno predstavljao prekretnicu u upravljanju i priznanje opravka stoka, a time i prepoznavanje napora uloženih kroz protekle godine.

Hrvatska pozdravlja napore koje je Europska komisija uložila u unaprjeđenje teksta prijedloga ICCAT Preporuke o uspostavi plana upravljanja za plavoperajnu tunu u istočnom Atlantiku i Mediteranu, a koji zbog niza okolnosti na žalost nije bio spreman za usvajanje na godišnjem sastanku ICCAT Komisije prošle godine u Marakech-u. Kao i mnogo puta do sad, istaknuo bih specifičnost ulovne i uzgojne prakse plavoperajne tune u Jadranu koja proizlazi iz geografskih, okolišnih i bioloških pretpostavki. Jedino kroz uvažavanje regionalnih specifičnosti moguće je dodatno unaprijediti segment ribolova i uzgoja tune u Jadranu, a time i ostalih segmenata ribarstva koji su izravno ili neizravno povezani s plavoperajnom tunom“, naglasio je u svom izlaganju ministar Tolušić, te dodao kako poziva EK i zemlje članice na daljnju suradnju kako bi se i za preostala otvorena pitanja iznašlo zadovoljavajuće rješenje jer oporavak stoka je cilj zbog kojeg smo se dugi niz godina odricali i u ovom trenutku ne smijemo stvoriti dodatna ograničena koja će imati negativan učinak na uzgojne i ulovne mogućnosti europske flote i farmi.

Izvor

Leave A Reply

Your email address will not be published.